Cigarete su dobre za zdravlje!! Pročitajte zašto!

Da li ste zapalili cigaretu?

Kada ste uvukli prvi dim? Kajete li se što ste probali? Šta mislite koliko tinejdžera je danas prvi put u plućima osjetilo čestice nikotina?

Bombardovanje pitanjima, ali vrijedno, jer rijetko zastanemo da razmislimo o onome što radimo svakodnevno, kao i o posljedicama tog što radimo.

Svakog dana više od tri hiljade Amerikanaca mlađih od osamnaest godina zapali svoju prvu cigaretu. Nažalost, većina njih nije svjesna u šta se upušta. Ali…

Već dugo se vode razne kampanje protiv pušenja širom svijeta, od zabrane reklamiranja duvanskih proizvoda, preko odvajanja prostora za pušače na javnim mjestima do potpune zabrane pušenja van svoja četiri zida. Sve to se radi u cilju sprečavanja raka pluća, srčanih bolesti, moždanog udara i dijabetesa, koje pušenje izaziva i rezultira smrću 480 000 ljudi godišnje samo u Sjedinjenim Državama. Objašnjenje takvog uticaja po ljudski organizam je u samim sastojcima: samo jedna cigareta sadrži preko šest stotina različitih sastojaka uz sedam hiljada hemikalija koje se nalaze u duvanskom dimu.

Mogu li pušači naći razlog da odbace sva ta “rak, srčane bolesti, bronhitis” upozorenja i usprotive se gomili predviđenih opasnosti i bolesti?

Možda je ovo svijetla tačka u začađenim plućima, ali postoji mogućnost da su ovo četiri prednosti, koje pušenje može da donese:

PUŠENJE SMANJUJE RIZIK OD OPERACIJE KOLJENA

I dok pušači troše gomile novca na cigarete, bar znaju da im taj novac neće zatrebati za operisanje koljena. Iznenađujući rezultati novih istraživanja Univerziteta Adelejd u Australiji pokazuju da su ljudi koji puše u manjoj opasnosti da će morati da ugrađuju vještački zglob u odnosu na nepušače.

Kakve veze imaju ove dvije stvari? Pa, operacije koljena su najčešće neophodne sportistima i gojaznim ljudima. Sportisti rijetko puše, a pušači rijetko trče, a i rjeđe jedu prekomjerne količine hrane.

PUŠENJE SMANJUJE RIZIK OD PARKINSONOVE BOLESTI

Brojne studije su prikazale neočekivanu i uvrnutu obrnutu korelaciju između pušenja i Parkinsonove bolesti. Dugogodišnji pušači su, nekako, “imuni” na Parkinsona i to nije zato što umru zbog cigareta i prije nego što dočekaju starost, kada se ova bolest javlja.

Posljednje istraživanje na ovu temu objavljeno je u martu 2010. godine u stručnom časopisu “Neurologija.” Iako daleko od utvrđivanja uzroka zaštitnog faktora pušenja protiv Parkinsonove bolesti, pokazano je da duže i češće korištenje cigareta vodi rjeđem obolijevanju, a naučnici sa Harvarda su, u striktno naučnom duhu, objasnili da nemaju pojma o čemu se tu zapravo radi.

PUŠENJE SMANJUE RIZIK OD GOJAZNOSTI

Pušenje ili preciznije nikotin u duvanskom dimu, potiskuje glad. Ovo i nije neko novo otkriće, budući da su za to znali i Indijanci i prije Kolumbovih osvajanja, a proizvođači cigareta su još početkom dvadesetog vijeka svojim reklamama predlagali gojaznim ženama da, ukoliko hoće da izgube kilograme, počnu da kupuju njihove proizvode.

Istraživanje objavljeno prije pet godina u časopisu “Psihologija i ponašanje” predstavlja samo jedno od mnogih, koje pokazuje da debljanje gotovo uvijek prati ostavljanje cigareta i predstavlja jednu od glavnih prepreka u donošenju odluke da se kaže “Ne” cigaretama.

PUŠENJE SMANJUJE RIZIK OD SMRTI NAKON SRČANOG UDARA

Ako se uporede nepušači i pušači koji su imali jedan ili više srčanih udara, vidi se da je stopa smrtnosti pušača manja, a pozitivan odgovor na terapiju bolji.

Ali, tu je caka. Razlog srčanog udara pušača jeste oštećenje arterija uzrokovano dimom, a brži oporavak mogu da duguju činjenici da su u prosjeku deset godina mlađi od nepušača koji dožive prvi srčani udar.

Ipak, avgustovsko izdanje “Srčanog žurnala” iz 2005. godine kaže da ovo nije dovoljno objašnjenje paradoksa pušača, jer godine nisu dovoljan faktor da bi se potpuno shvatila razlika u preživljavanju srčanog udara.